Anpil bagay ka lakòz yon nivo glikoz nan san ki wo, men sa nou manje jwe wòl ki pi gwo e ki pi dirèk nan ogmante sik nan san. Lè nou manje idrat kabòn, kò nou konvèti idrat kabòn sa yo an glikoz, e sa ka jwe yon wòl nan ogmante sik nan san. Pwoteyin, nan yon sèten mezi, nan gwo kantite kapab ogmante nivo sik nan san tou. Grès pa ogmante nivo sik nan san. Estrès ki mennen nan yon ogmantasyon nan òmòn kortisol la kapab ogmante nivo sik nan san tou.
Dyabèt tip 1 se yon maladi otoiminitè ki lakòz kò a pa ka pwodui ensilin. Moun ki soufri dyabèt tip 1 dwe pran ensilin pou yo ka kenbe nivo glikoz yo nan limit nòmal. Dyabèt tip 2 se yon maladi kote swa kò a kapab pwodui ensilin men li pa kapab pwodui ase oswa kò a pa reyaji a ensilin k ap pwodui a.
Yo ka dyagnostike dyabèt nan plizyè fason. Sa yo enkli yon glikoz a jeun ki > oswa = 126 mg/dL oswa 7mmol/L, yon emoglobin A1c ki 6.5% oswa plis, oswa glikoz ki wo nan yon tès tolerans glikoz oral (OGTT). Anplis de sa, yon glikoz o aza ki >200 sijere dyabèt.
Sepandan, gen yon kantite siy ak sentòm ki sijere dyabèt epi ki ta dwe fè ou konsidere fè yon tès san. Sa yo enkli swaf dlo twòp, pipi souvan, vizyon twoub, pèt sansasyon oswa pikotman nan ekstremite yo, pran pwa ak fatig. Lòt sentòm posib yo enkli disfonksyon erektil nan gason ak règ iregilye nan fanm.
Frekans ou ta dwe fè tès san ou ap depann de rejim tretman w ap swiv la ansanm ak sikonstans endividyèl ou yo. Gid NICE 2015 yo rekòmande pou moun ki gen dyabèt tip 1 teste glikoz nan san yo omwen 4 fwa pa jou, tankou anvan chak repa ak anvan yo dòmi.
Mande pwofesyonèl swen sante w la ki limit sik nan san ki rezonab pou ou, epi ACCUGENCE ka ede w fikse limit la avèk fonksyon Endikatè Limit li a. Doktè w la ap fikse rezilta tès sik nan san ki sib la selon plizyè faktè, tankou:
● Kalite ak gravite dyabèt la
● Laj
● Depi konbyen tan ou gen dyabèt
● Eta gwosès
● Prezans konplikasyon dyabèt
● Sante jeneral ak prezans lòt pwoblèm medikal
Asosyasyon Ameriken pou Dyabèt (ADA) jeneralman rekòmande nivo sik nan san sa yo:
Ant 80 ak 130 miligram pou chak desilit (mg/dL) oubyen 4.4 a 7.2 milimòl pou chak lit (mmol/L) anvan repa yo
Mwens pase 180 mg/dL (10.0 mmol/L) de zèdtan apre repa yo
Men, ADA a note ke objektif sa yo souvan varye selon laj ou ak sante pèsonèl ou epi yo ta dwe endividyèl.
Ketonn yo se pwodui chimik ki fèt nan fwa w, anjeneral kòm yon repons metabolik lè w nan ketoz dyetetik. Sa vle di ou pwodui ketonn lè ou pa gen ase glikoz (oswa sik) ki estoke pou transfòme an enèji. Lè kò w santi ou bezwen yon altènativ pou sik, li transfòme grès an ketonn.
Nivo ketòn ou yo ka nenpòt kote ant zewo ak 3 oswa plis, epi yo mezire an milimòl pa lit (mmol/L). Anba la a se limit jeneral yo, men kenbe nan tèt ou ke rezilta tès yo ka varye, sa depann de rejim alimantè ou, nivo aktivite ou, ak konbyen tan ou te nan ketoz.
Ketoasidoz dyabetik (oswa DKA) se yon pwoblèm medikal grav ki ka rive akoz nivo ketonn ki wo anpil nan san an. Si yo pa rekonèt li epi trete li touswit, li ka mennen nan koma oswa menm lanmò.
Kondisyon sa a rive lè selil kò a pa kapab itilize glikoz pou enèji, epi kò a kòmanse kraze grès pou enèji pito. Keton yo pwodui lè kò a kraze grès, epi nivo keton ki wo anpil ka fè san an vin trè asid. Se poutèt sa tès keton an relativman enpòtan.
Lè w ap chèche yon bon nivo ketoz nitrisyonèl ak ketòn nan kò a, yon bon rejim ketojèn enpòtan anpil. Pou pifò moun, sa vle di manje ant 20-50 gram idrat kabòn pa jou. Kantite chak makronutriman (ki gen ladan idrat kabòn) ou bezwen konsome ap varye, kidonk ou bezwen itilize yon kalkilatris keto oswa tou senpleman konsilte avèk founisè swen sante ou pou w konnen egzakteman bezwen makro ou yo.
Asid urik se yon pwodui dechè nòmal nan kò a. Li fòme lè pwodui chimik yo rele purin dekonpoze. Purin yo se yon sibstans natirèl yo jwenn nan kò a. Yo jwenn yo tou nan anpil manje tankou fwa, kristase, ak alkòl.
Gwo konsantrasyon asid urik nan san an ap evantyèlman konvèti asid la an kristal urat, ki ka akimile ozalantou jwenti yo ak tisi mou yo. Depo kristal urat ki sanble ak zegwi yo responsab enflamasyon an ak sentòm douloure gout la.